POSTUPAK RAZVODA BRAKA I PODJELE BRAČNE STEČEVINE

RAZVOD BRAKA I PODJELA BRAČNE STEČEVINE

U ovom članku bih se dotakla teme razvoda braka i prije svega želim istaći da je postupak razvoda braka potpuno odvojen od postupka podjele bračne stečevine i jedno sa drugim nisu uopće u zavisnoj vezi. Znači, radi se o dva odvojena parnična postupka koji se vode neovisno jedan o drugom.   

POSTUPAK RAZVODA BRAKA

Postupak razvoda braka se može pokrenuti sa tužbom radi razvoda braka ukoliko postoji spor i neslaganje oko samog razvoda i oko pitanja povjeravanja mldb. djeteta na staranje ili visine alimentacije.   

Ukoliko su oba bračna partnera saglasna oko svih navedenih pitanja, podnosi se zahtjev za sporazumni razvod braka.   

Važno je napomenuti da ukoliko su bračni partneri u toku trajanja bračne zajednice stekli malodobnu djecu, prije pokretanja postupka razvoda braka neophodno je provesti postupak posredovanja.   

U praksi, ukoliko su roditelji usaglašeni oko pitanja kome će biti dodijeljeno starateljstvo i pitanja visine alimentacije, postupak razvoda braka se okonča jako brzo, ali ono što predstavlja problem jeste kada parnične stranke nisu postigle dogovor.

U slučaju postojanja neslaganja oko navedenih pitanja postupak postaje kompleksniji, pogotovo ako oba bračna supružnika žele da imaju starateljstvo nad djetetom jer se tada po potrebi mora angažovati i vještak odgovarajuće struke.   

POSTUPAK DIOBE BRAČNE STEČEVINE

Ovo pravno pitanje regulisano je odredbom člana 251., 252. i 253. Porodičnog zakona FBiH.

Bračnu stečevinu čini:

• Imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine.

• Pokloni koji su učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (sa izuzetkom samo ukoliko se iz namjene poklona ili iz okolnosti može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom bračnom partneru).

• Svi dobici od igara na sreću ili intelektualnog vlasništva.

• Udio u pravnom licu koji je stečen za vrijeme trajanja bračne zajednice ili ako potiče iz imovine stečene za vrijeme trajanja iste.

• 
  

Bračni partneri su suvlasnici sa jednakim suvlasničkim udjelom nad imovinom koja predstavlja bračnu stečevinu.

Procesne i praktične specifičnosti podjele:

• Odvojenost postupaka: Tužba radi podjele bračne stečevine može se podnijeti i prilikom, ali i nakon podnošenja tužbe radi razvoda braka, sa napomenom da su ovo dva odvojena postupka neovisna jedan o drugom.

• Ugovor o podjeli: Pitanje bračne ili vanbračne stečevine može se urediti u toku trajanja bračne ili vanbračne zajednice sa Ugovorom o podjeli bračne ili vanbračne stečevine, koji mora biti u formi notarski obrađenog ugovora kako bi bio validan.

• Usklađivanje zemljišnoknjižnog stanja: Ukoliko je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik stečevine jedan bračni partner, drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama FBiH.

• Doprinos u sticanju: Često se dešava u praksi da kada se dođe do spora oko podjele bračne stečevine, obično se pokušava dokazati da je jedan bračni supružnik imao veći doprinos nego druga strana i obično su to muževi koji su radno angažovani, a žene nezaposlene. I odmah bih se ogradila u smislu da to što je jedan bračni partner u toku trajanja bračne zajednice bio nezaposlen nema bilo kakvog bitnijeg uticaja kod podjele bračne stečevine.   

  
  

VANBRAČNA STEČEVINA

Važno se dotaći i vanbračne stečevine i navesti da je vanbračna zajednica izjednačena sa bračnom zajednicom, s time da je Porodičnim zakonom FBiH propisano da je vanbračna zajednica:   

• Zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ili vanbračnoj zajednici sa drugom osobom,   

  
  

• Koja traje najmanje 3 godine (ili kraće ako je u njoj rođeno dijete).

Imovina koju su za vrijeme trajanja vanbračne zajednice stekli vanbračni partneri, a koja ispunjava naprijed navedeno, smatra se njihovom vanbračnom stečevinom.